
Republička inspekcija za hranu krajem godine kontrolisala je kvalitet i zdravstvenu ispravnost meda na tržištu RS. Od 45 uzoraka, u dva slučaja postoji sumnja da se radi o patvorenom, odnosno lažnom medu.
„Kod dva uzorka utvrđeno je izuzetno veliko odstupanje u pogledu sadržaja HMF-a i aktivnosti dijastaze, što su parametri kvaliteta meda. To neosporno ukazuje na činjenicu da je riječ o patvorenom medu. Te količine meda su povučene iz prometa, a informacije o domaćem proizvođaču dostavljene su nadležnoj veterinarskoj inspekciji, koja je zadužena za provođenje kontrole“, rekla je Dušanka Makivić, portparol Inspektorata RS.
Pored ova dva uzorka, u 11 slučajeva inspektori su otkrili manja odstupanja, koja mogu biti rezultat neispravnog postupanja u poslovanju sa hranom, neadekvatne prerade, čuvanja, i slično, ističu u Inspektoratu RS.
„U saradnji sa Agencijom sa bezbjednost hrane BiH, provešće se analiza rezultata od strane stručnjaka iz ove oblasti, kako bi se utvrdili razlozi zbog kojih dolazi do odstupanja. Cilj je da se domaćim proizvođačima ukaže na sitne nepravilnosti koje čine“, kazala je Makivićeva.
Na sve češću pojavu lažnog meda na domaćem tržištu pčelari iz Gradiške već duže vrijeme ukazuju. Lažni med je, ističu, nekvalitetan i prodaje se po nižim cijenama u odnosu na pravi med. Patvoreni med negativno utiče na pčelarsku proizvodnju u RS, smatra Slavko Vidović, pčelar iz Gradiške.
„Ljudi prave med bez pčela, ili daju pčelama šećerni sirup koji one prenose u saće i prave med, koji zapravo nije med. To je najlakši način zarade. Ako vam neko ponudi med od 6, 7 maraka vjerujte da je riječ o lažnom, jer pravi med košta oko 15 KM“, naglasio je Vidović.
Postoji više načina za razlikovanje pravog od lažnog meda. Na primjer, samo pravi med posjeduje svojstvo kristalizacije, kažu pčelari. Poručuju potrošačima da med kupuju samo kod provjerenih proizvođača.
U Inspektoratu RS naglašavaju da će i u predstojećem periodu vršiti kontrole kvaliteta meda, kako bi se smanjile količine patvorenog meda na domaćem tržištu.