BiH ima dozvolu za izvoz meda na tržište Evropske unije, ali pčelari nisu dovoljno upoznati sa mogućnostima i načinom izvoza svojih proizvoda, pričaju proizvođači iz Gradiške.  Najveći problem je, ističu, nedovoljna količina meda na ovim prostorima.

„Nemamo dovoljne količine za izvoz, jer, usljed loših vremenskih prilika, posljednjih godina imamo male prinose. Pored toga, da bi se med izvozio potrebno je da akreditovane laboratorije urade analize i izdaju sertifikate, ali ih na ovim prostorima nemamo. Takođe, nedostaju nam i ustanove koje bi vršile otkup meda i pakovale ga u odgovarajuću ambalažu, koja bi bila prepoznatljiva“, priča Dražen Čekić, predsjednik Udruženja pčelara „Amorfa“ Gradiška.

Pčelar Slavko Vidović iz Gradiške smatra da je prije izvoza meda u EU potrebno urediti stanje na domaćem tržištu. Kao primjer neuređenosti tržišta navodi to što mnogi pčelari ne vodi brigu o sanitarno – higijenskim uslovima i o dobroj pčelarskoj praksi. Drugi problem je, naglašava Vidović, sve veća prisutnost lažnog meda na našem području.

„Kod nas je pčelarska proizvodnja u dosta lošem stanju, kada je u pitanju kvalitet meda. Većina nas ima kvalitetan med, ali se sve češće pojavljuje lažni med, koji se prodaje na pijacama i drugim mjestima, i to po dosta nižoj cijeni. Inspekcijske kontrole bi trebale biti pojačane, kako bi se riješio ovaj problem. Ovako to nanosi štetu nama pčelarima, koji proizvodimo zdrav i kvalitetan med i održavamo našu proizvodnju“, naglašava Vidović.

Uzimajući u obzir sve navedeno, o izvozu meda na tržište Evropske unije još uvijek je rano govoriti, zaključuju pčelari iz Gradiške. Više bi ih radovalo kada bi se o pčelarstvu, kao grani poljoprivede, pridavala veća pažnja u RS i BiH.  Uostalom, cijena meda u maloprodaji na ovim prostorima veća je za par maraka u odnosu na cijenu u zemljama EU.